Kako prepoznati kult ili sljedbu

cultTežnja ovog članka je da svi oni koji se nalaze u ovakvoj vrsti zarobljenosti ili su u opasnosti da u nju uđu mogu prepoznati ove karakteristike i elemente. Želio bih da znaju da mogu biti dobri vjernici i štovati Isusa Krista i izvan kulta ili sljedbe, te živjeti kao slobodni ljudi.

Različite definicije

Postoji mnogo konfuzije i zbunjenosti u pogledu kultova ili sljedbi i ponekad ih može biti teško identificirati. Stoga su se razvile različite definicije kako bi nam bilo malo lakše prepoznati ih.

Najšira sekularna definicija – kult je riječ koja u svojem najširem (i tradicionalnom) značenju označava javno štovanje nekog božanstva, nadnaravnog ili prirodnog fenomena, odnosno pojedinca ili društvenog fenomena. Naziv dolazi od latinske riječi cultus – koja označava briga (također obrađivanje zemlje), štovanje, čašćenje. Pod njim su se tradicionalno podrazumijevale obaveze vjernika prema određenom božanstvu, koje se prije svega odnose na prinošenje žrtvi, rituale i slične obrasce ponašanja.

Univerzalna definicija – kult je svaka skupina koja ima piramidalnu strukturu autoriteta pri čemu sva učenja, tumačenja i vodstvo dolaze od osobe/osoba na vrhu. Takve skupine tvrde da su one jedini put do Boga, raja, nirvane, konačne stvarnosti, punine potencijala ili sreće itd. One usmjeravaju način mišljenja i koriste razne tehnike kontrole uma da bi zadobile kontrolu i zadržale svoje članove. Takva definicija obuhvaća kultove unutar svih vodećih svjetskih religija, zajedno s onim kultovima koji nemaju očito vjerski bazu kao što su komercijalni, obrazovni i psihološki kultovi.

Kršćanska definicija – kult je svaka skupina koja odstupa od biblijskog, pravovjernog, povijesnog kršćanstva. Takve skupne obično poriču božanstvo Isusa Krista, njegovo fizičko uskrsnuće, njegov osobni i fizički povratak na Zemlju i spasenje po vjeri.

Naravno, ova definicija pokriva samo one skupine koje se smatraju kultovima unutar kršćanske vjere. Ona ne pokriva kultove unutar drugih svjetskih religija poput islama ili hinduizma, niti to pokrita psihološke, komercijalne ili obrazovne kultove koji ne poznaju Bibliju kao izvor istine i autoriteta.

Biblijski “pravovjerni” kultovi

Ovdje ćemo posebnu pažnju posvetiti biblijski “pravovjernim” kultovima. To su skupine koje se smatraju kultovima ponajprije zbog svog ponašanja, a ne toliko zbog doktrine. Većina vjerskih kultova uče ono što se u odnosu na biblijsko, pravovjerno i povijesno vjerovanje Crkve može smatrati herezom, ali neki ne. Neki kultovi naučavaju osnove kršćanske vjere (mada razvoju devijacija doprinosi zabacivanje pravovjerne i povijesne prakse Crkve), ali imaju obrasce ponašanja koji sadrže različite oblike zloupotrebe, kontrole i elemente kulta.

Takve skupine naučavaju središnje doktrine kršćanske vjere, a zatim im dodaju posebne ovlasti i autoritet vođe/vodstva ili pojedine dodatne autoritativne spise. Oni se okupljaju oko tumačenja svog vođe/vodstva, a pokorno i neupitno prihvaćanje istih je bitno za dobru poziciju i prihvaćenost pojedinca u grupi. To prihvaćanje uključuje i ono što se obično smatra ne-esencijalnim doktrinama, koje nisu vezane uz pitanje spasenja (poput osobe i djela Isusa Krista.) Ključno je da vodstvo u takvim skupinama prakticira kontrolu uma ili pretjeran utjecaj na svoje članove.

Ostale identifikacijske značajke

Takva skupina će imati elitistički pogled na sebe u odnosu na druge: oni imaju “jedinstven cilj”; oni su “jedini pravi”, a svi drugi su u krivu; oni su jedini koji čine Božju volju, a svi drugi u otpadništvu.

Oni će promovirati svoje ciljeve vrlo aktivno, te kroz to zloupotrebljavati Bogom dana osobna prava i slobode. To zlostavljanje može biti teološke, duhovne, društvene i psihološke naravi.

Kako oni to čine

  • Njihov vođa/e mogu tvrditi da imaju posebnu ekskluzivni službu, objavu ili Bogom dani autoritet.
  • Oni vjeruju da su jedina prava crkva i zauzimaju vrlo kritički stav prema povijesnom kršćanstvu, dok u isto vrijeme hvale i veličaju svoju skupinu, vođu/e i rad.
  • Koriste se različitim vrstama zastrašivanja ili psihološke manipulacije kako bi članovi ostali lojalni svojim vođama. To može biti u obliku prijetnji strašnom nesrećom poslanom od Boga ako odu; vječnom propašću; izbjegavanja kontakata s obitelji i prijateljima, itd. Takve manipulacije su vitalan dio procesa kontrole uma.
  • Od članova se očekuje da daju značajnu financijsku potporu. To može biti u obliku obavezne desetine (koja se provjerava), pa sve do zapisivanja nad cjelokupnom imovinom pojedinca prilikom ulasku u skupinu; različitih metoda usađivanja osjećaja krivnje kod onih koji nisu dovoljno doprinijeli; prodaje časopisa, cvijeće ili druge robe za skupinu, kao dijela njihove službe.
  • Imaju velik naglasak na odanost grupi i njezinim učenjima. Životi članova će biti potpuno apsorbiran u grupne aktivnost, te će, zbog fizičke i emocionalne iscrpljenosti, imati malo ili nimalo vremena za razmišljanje o svojoj situaciji. Ovo je također vitalno u procesu kontrole uma.
  • Skupina će nastojati uspostaviti kontrolu nad gotovo svim aspektima privatnog života svojih članova. Ova kontrola se može uspostaviti izravno kroz zajednički život, ili stalnim i napornim poučavanjem “kako biti pravi kršćanin” ili “kako biti poslušan vodstvu”. Članovi će gledati u svoje vođe tražeći vodstvo u svemu što rade.
  • Biblijski bazirani kultovi mogu tvrditi da kod njih nema razlike između klera i laika, kao ni plaćenih službenika, te da su svi jednaki.
  • No svako drugačije mišljenje ili propitivanje učenja određene skupine će biti obeshrabreno, a na kritiku u bilo kojem obliku se gleda kao na pobunu. Naglasak će biti na autoritetu i vlasti, te neupitnoj poslušnosti i pokornosti, koja treba biti budno održavana.
  • Članovi su dužni pokazati svoju lojalnost prema skupini na neki način. To biti u obliku neke vrste nadzora (“bdijenja”) nad drugim članovima (uključujući obitelj) pod krinkom želje za njihovom “duhovnom dobrobiti”.Od njih može biti traženo čak i da namjerno lažu ili žrtvuju svoje živote odbijajući neki oblik liječenja.
  • Pokušaji da napuste skupinu ili otkriju neke neugodne činjenice o njoj može biti popraćeno prijetnjama. Neki mogu tražiti da članovi prisegnu zakletvu lojalnosti koje uključuje i njihove živote ili potpišu svojevrsni ugovor “saveza” i tako se osjećaju zastrašenima.Oni koji napuste skupinu obično su suočeni sa sučeljavanjima s drugim članovima koji ih pokušavaju natjerati da se vrate.

Zloupotrebe prava i sloboda

Neke od zloupotreba ljudskih prava i sloboda uključuju:

  • Zlostavljanje individualnosti. Usvaja se grupni mentalitet. Ljudi ne smiju misliti za sebe odvojeno od grupe i trebaju prihvaćati samo ono što im se kaže.
  • Zlostavljanje intimnosti odnosa s prijateljima, rodbinom, bračnim drugom, djecom, roditeljima itd. koji bivaju porušeni ili ozbiljno ugroženi.
  • Financijsko zlostavljanje pri kojem skupini daju sve što mogu. Članovi često žive žive u mnogo nižim socijalno-ekonomskim uvjetima nego što privređuju, jer skupina, u korist različitih svrha, stalno od njih stalno traži novac.
  • “Mi protiv njih” mentalitet . Izolacija od društvene zajednice kao cjeline. Na sve i svakog izvan grupe se gleda kao na “đavla”, “neprosvijetljenog” itd. Njihovi neprijatelji sada su dosadašnji prijatelji, Crkva, vlade, obrazovni sustavi, mediji – svijet u cjelini.
  • Zlostavljanje vremena i energije . Skupina kontrolira i koristi gotovo svo vrijeme i energiju svojih članova u grupnim aktivnostima. Oni su obično u stanju stalne mentalne i fizičke iscrpljenosti.
  • Zlostavljanje slobodne volje. Članovi se moraju neupitno podložiti učenju i uputama grupe, te njihova slobodna volja biva slomljena. Njihov “volja” zapravo postaje “volja” skupine, a da oni to i ne shvate. Svim metodama slamanja slobodne volje zajedničko je korištenje osjećaja “krivnje”.

Rezultati ovakvog zlostavljanja

  • Promjene osobnosti. Rodbina će reći da više ne prepoznaju osobu. Iz do jučer tople osobe pune ljubavi izbijati će gomila zlostavljanja, odbacivanja i osjećaja mržnje. Član kulta sebe vidi kao “pravednog” i to dolazi do izražaja u njegovom stavu prema onima koji su “vani”.
  • Gubitak identiteta. Oni ne mogu vidjeti sebe kao pojedince odvojene od skupine. Neki će čak promijeniti i svoje ime u znak odbacivanja bivšeg života.
  • Paranoja -“mi smo progonjeni” . Svaki put kada se kaže nešto negativno o grupi, bilo opravdano ili ne, to se smatra “progonom”. I svaka kritika pojedinca biva također viđena kao progon, samo zato što su oni “pravi kršćani” ili zato što su “prosvijetljeni”, a ne zato što su, kao pojedinci, učinili nešto krivo. Međutim, u isto vrijeme, oni će se osjećati slobodnima kritizirati što god vi vjerovali, rekli ili učinili, jer oni su “jedini koji su u pravu”.
  • Socijalna dezorijentacija . Oni gube sposobnost za druženje izvan skupine. To može ići tako daleko da nisu u stanju organizirati svoje vrijeme ili donijeti jednostavne odluke kada napuste skupinu.Njihov pogled na svijet se mijenja i oni ga doživljavaju kroz oči njihova vođe, te postaju vrlo naivni u svojoj percepciji života općenito.
  • Teški kompleksi krivnje. Oni se osjećaju krivima u vezi svega što su učinili prije ulaska u grupu, te nastoje biti “dobri” i “dostojni” za “vječni život”. Svaki prekršaj se napuhuje do razmjera “planine”, stoga su članovi u stalnom stanju krivnje za povredu čak i manjih pravila. Krivnja dolazi, jer ne rade dovoljno, jer su se zabavljali, sumnjali ili postavljali pitanja, čak i ako su razmišljali racionalno”svojom glavom”.Ovo krivnja se nagomilava na hrpu novih pravila i konstantnog utvrđivanja što je grešno, a što nije. Svaka bolest može biti promatrana kao nedostatak vjere, a emocionalna bolest može biti smatrana dokazom grijeha u svom životu, što izaziva daljnje osjećaje krivnje.

Napomene za kraj

Nećete sve ovdje spomenute značajke i elemente naći u svakom kultu, ali svi kultovi će imati neke ako ne i najveći dio od njih, iako to može u određenoj mjeri varirati.

U slučaju da navedene značajke prepoznate kod skupine kojoj ste se približili, želim vam da se na vrijeme izbavite. Ako ste već nalazite zarobljeni u nekom od kultova, moja želja je da vam Gospodin da snage i razumijevanja da iz njega izađete, te da svoju duhovnost i zajedništvo ostvarite tamo gdje vaša sloboda i osobnost neće biti zlostavljani.

Ukoliko želite saznati više o kršćanskim i kvazikršćanskim sektama pogledajte ovdje.

.

Priredio: vlč. Jasmin Koso

.

Bibliografija:

Wikipedia

Identifying a Cult

Why Fundamentalist Churches are often Cults

How to Identify a Cult

Oglasi

Jedna misao o “Kako prepoznati kult ili sljedbu

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s