Zašto biskupi?

640px-Jaume_Huguet_-_Consecration_of_Saint_Augustine_-_Google_Art_ProjectAnglikanci su jedna od rijetkih Crkava reformacije koje su zadržale biskupe kao biblijsku i povijesnu službu. Većina ostalih skupina je, po našem skromnom mišljenju, izbacila biskupe zajedno s upotrijebljenom vodom za kupanje. Čini nam se da je to bila pogreška. Evo zašto.

Prvo, zbog povijesti. U Pavlovim Poslanicama nalazimo prezbitere (starješine) koji su nadgledali crkve. U vrijeme Ivanovih Pisama (kasno prvo ili početak drugog stoljeća), jedan od prezbitera na svakom od područja bio je identificiran kao episkopos ili biskup, koji će voditi prezbitere na određenom zemljopisnom području. Ovakav potonji razvoj ubrzo postao norma u cijelom kršćanskom svijetu sve do reformacije u šesnaestom stoljeću. Biskup je bio glavni pastir Crkve, stoga je pastirski štap simbol koji mnogi biskupi koriste sve do današnjih dana.

Drugo, zbog kontinuiteta u svjedočanstvu. Anglikanci vjeruju kako ne samo da trebamo propovijedati istu poruku kao apostoli i prvi kršćani, već trebamo zadržati istu strukturu i povijest. Dopustite mi da ovo objasnim primjerom…

Kad je vlasnik Cleveland Brownsa želio preseliti klub u Baltimore navijači su podivljali. Na kraju im je dopušteno zadržati ime tima, boje i povijesni slijed. Dok je sami tim postao Baltimore Ravensi. Nakon tri godine, Brownsi su se reorganizirali i počeli opet igrati u Clevelandu. Zbog toga što su ostali povezani s istovjetnom poviješću, ljudi danas prepoznaju tu ekipu kao nastavak povijesnih, izvornih Cleveland Brownsa.

U osnovi, vjerujemo da je zadržavanje biskupa jedan važan, vidljiv način kako pokazati da smo nastavak povijesne, izvorne apostolske Crkve. Ne jedini način, ali jedan važan način.

Treće, jer je to dobar način vođenja Crkve. Crkve prirodno imaju tendenciju da gravitiraju prema regionalnim voditeljima. Kad se crkva bez biskupa organizira, s vremenom, ako se ne želi skroz raspasti na potpuno nezavisne zajednice, izabrati će regionalne čelnike. To je neizbježno! Rana Crkva nije ponovno izmislila upravljanje s regionalnim biskupom na čelu. Oni su slijedili hebrejski i rimskih obrazac, a njihov “hibrid” je bio vrlo djelotvoran i praktičan (to je zapravo bilo dio onoga što je okrenulo cijeli svijet “naopačke”). Zašto ponovno izmišljati pastirski štap koji već postoji?

Četvrto, a odnosi se na treće, biskupska služba osigurava odgovornost i kredibilitet. Naravno, i biskupi mogu biti nevaljalci i učiniti mnogo štete. No, takvi mogu biti i pastori i laici. Ne postoji potpuno siguran sustav za sprječavanje zlostavljanja, hereza ili lošeg upravljanja. Međutim, regionalni biskup nalaže odgovornost pastorima na terenu. No i biskup je odgovoran vijeću biskupa. Biskup je također odgovoran i Sinodi (u kojoj su i predstavnici laika) i vijeću klerika. Ovaj sustav, mudro konstruiran od strane naših duhovnih predaka, funkcionirao je tisućama godina. Nije uvijek funkcionirao besprijekorno, ali, promatrajući povijest širokokutnim objektivom, učinio je bolji posao nego bilo koji drugi sustav upravljanja.

Peto, jer može dovesti do umnožavanja novih zajednica. Mi biskupa razmatramo kao glavnog pastora u cijeloj biskupiji. Lokalni svećenik, ili rektor, služi umjesto biskupa u određenoj zajednici (ili župi). Stoga je za regionalno umnožavanje i grupiranje zajednica za nas realnost mjesne Crkve. Biskupija je dakle mjesna Crkva koja se sastoji od više zajednica. To ne mora uvijek nužno dovesti do osnivanja novih zajednica i ne mora voditi ka automatskom dijeljenju resursa. No u episkopalnom sustavu postoji ta neka latentna energija (potencijal)… Pokreti koji bivaju najuspješniji u osnivanju novih zajednica su oni regionalni. Čak i ako postoji globalniji poticaj, na kraju se na nivou grada, županije ili regije mora iznači način kako zapravo izvršiti misiju unutar vlastite kulture. Episkopalna i dijecezanska (dijeceza=biskupija) struktura stvorena je upravo za ovakvu svrhu.

I konačno, jedinstvo. Da, mi anglikanci smo trenutno u podjelama. Pa ipak, naši biskupi i nadbiskupi se okupljaju da nas predstavljaju i vode ka jedinstvu. Nadbiskupi, koji predstavljaju većinu od osamdeset milijuna anglikanaca na svijetu, upravo ovog tjedna su završili zajednički sastanak u Londonu.

Rimska crkva je najveći svjetska Crkva, s izobiljem biskupa. Ona se održava zajedno već tisućama godina, a sustav upravljanja je jedan važan razlog zašto je to tako.

U stvari, kršćanska Crkva je bila jedna tisuću godina, a onda se, nakon raskola između Istoka i Zapada, podijelila na dvije za idućih petsto godina. Sve dok se protestanti nisu riješili biskupa nije se dogodilo da se razdvojimo na tisuće različitih denominacija. Da li vas ovo potiče da se zapitate neke stvari? Statistika naših dana je da tri najveća kršćanska tijela u svijetu, koja predstavljaju oko 60% svjetskih kršćana, imaju biskupe. Anglikanci vjeruju da unatoč našim trenutnim podjelama, zadržavanje i reformiranje našeg episkopalnog sustava upravljanja može pridonijeti da ostanemo ujedinjeni.

Da li neka denominacija treba imati biskupe da bi bila istinski kršćanska? Ne. Da li mi smatramo ne-episkopalne crkve našom braćom i sestrama u Kristu? Da! No, našoj dragoj braći i sestrama nedostaje taj blagoslov.

Anglikanci vjeruju da bi episkopat jednoga dana mogao biti jedan od naših doprinosa jedinstvu Crkve. Jednoga dana, kada druge Crkve reformacije budu radile s Rimom i Istokom na tome da pokušamo iznači kako bi se mogli ponovno ujediniti, Anglikanci će biti spremni ponuditi most. Most će biti obnova episkopata s našim srodnim Crkvama reformacije. Imamo puno toga za primiti od naših ne-episkopalnih sestrinskih Crkava, ali ćemo imati i za dati barem ovu jednu stvar.

Dakle, sljedeći put kada vidite biskupa odjevenog u smiješan ogrtač i visok šiljati šešir, možete se smješkati, ali barem ćete znati zašto, kada je u pitanju vodstvo, odlučno insistiramo na ovoj staroj školi.

.

Autor: Greg Goebel

Preveo i prilagodio: Jasmin Koso

.

Izvornik: http://anglicanpastor.com/why-bishops/

 

 

Oglasi

2 misli o “Zašto biskupi?

  1. Povratni ping: Da li je opravdano korištenje naziva svećenik? | Via media - glasilo župe Krista Otkupitelja Zagreb

  2. Povratni ping: PITANJA ČITATELJA: Je li je opravdano korištenje naziva svećenik? – IPA

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s