Božja Riječ i Sveto pismo

– da li je to isto?

 

barthPovratak osnovama – Božja riječ i Sveto pismo u misli Karla Bartha

Karl Barth (1886.-1968.) je bio jedan od najutjecajnijih teologa 20. stoljeća s velikim utjecajem na daljnju kršćansku misao. On je u svojem radu kritizirao krajnost teološkog liberalizma s jedne, kao i krajnost biblicizma (to jest kršćanskog fundamentalizma ili fundamentalističkog krila evangelikalizma) s druge strane.

Problem liberalizma je bio taj što je Božju objavu, to jest kršćansku vjeru i teologiju skroz subjektivizirao i relativizirao, tako što ju je sveo na puke subjektivne religijske osjećaje i iskustva.

S druge strane, protestantski fundamentalizam je temeljni cilj i namjeru reformacije – a to je naviještanje Isusa Krista kao prave i žive Božje Riječi – zamijenio biblicizmom (ili tako reći; idoliziranjem Biblije). Učinio je to doživljavajući Sveto pismo kao primarni vid Božje objave (ili objavu samu). Tako je vjera u Sveto pismo postavljena u fokus duhovnosti, namjesto Trojedinog Boga i Isusa Krista (o kojima Sveto pismo svjedoči), a objava svedena tako reći na skup krutih i suhih doktrinarnih tvrdnji.

Barth je apelirao (kako su u osnovi i sami reformatori shvaćali Isusa Krista i Sveto pismo) na povratak Isusu Kristu kao živoj i pravoj Božjoj Riječi. Tako se Sveto pismo ne shvaća naprosto kao autonomni izvor Božje objave, već prvenstveno kao svjedočanstvo o živoj objavi Božjoj, koja je svoj vrhunac dosegla u Isusu Kristu kao utjelovljenoj Božjoj Riječi. O Svetom pismu dakle možemo govoriti kao (nadahnutom) svjedočanstvu o Božjoj objavi u Isusu Kristu, ili kao o Božjoj riječi jer nam Bog kroza nj otkriva Isusa Krista kao živu i pravu Božju Riječ. Kao takvo, Sveto pismo predstavlja autoritet i kriterij za razumijevanje i naviještanje Isusa Krista kao žive Božje Riječi.

Barth je dakle apelirao na povratak Svetom pismu kao svjedočanstvu o Božjoj Riječi, suprotstavivši se tako krajnostima liberalnog subjektivizma i krutog fundamentalističkog biblicizma. No taj povratak se ne događa u osamljenom kutku sobe pojedinog kršćanina (ili u individualizmu), već u okviru zajednice vjernika – Crkve (kako pojedine zajednice, tako i cijele ekumene). Za Bartha, čitati Bibliju znači čitati je primarno u prostoru Crkve i kontekstu vjere – kako u okružju današnje vjerničke zajednice, tako i u kontekstu vjere Crkve iz prošlih vremena (iz koje je potekla i današnja zajednica vjernika).

Naime, kada su reformatori proklamirali načelo sola Scriptura (samo Pismo), to za njih nije apriori značilo da Crkva i Pismo (to jest Pismo i crkvena tradicija) trebaju biti međusobno suprotstavljeni i isključivi. Upravo suprotno, reformatori su visoko cijenili, uvažavali i konsultirali crkvenu tradiciju. Njihova prava namjera je bila upozoriti kršćanstvo da kršćanska zajednica može i pogriješiti ili zabludjeti. Stoga tradiciju i naviještanje Crkve (mada ih valja poštovati i shvaćati vrlo ozbiljno) treba uvijek ponovno preispitivati u svjetlu Svetog pisma, odnosno Božje Riječi o kojoj Pismo svjedoči. Takvo preispitivanje upravo je zadaća teologije; svih kršćanskih vjernika, a posebno obrazovanih teologa.

2000px-Logos.svg

Nepogrešivost Svetog pisma

Rana Crkva, crkveni oci, kao i većina kršćana, uvijek su smatrali da je Sveto pismo nepogrešivo i nezabludivo. Međutim, u praksi, vjernik neće pogriješiti i zabludjeti samo onda kada je Pismo ispravno shvaćeno i tumačeno u kontekstu zajednice vjernika – Crkve.

Isto tako, crkveni oci su smatrali da je Sveto pismo nepogrešivo prema drevnim standardima (a tako se smatralo i većinu crkvene povijesti, uključujući i shvaćanja reformatora), a ne modernim fundamentalističkim standardima apsolutne činjenične i doslovne točnosti. Crkveni oci i većina Crkve tijekom povijesti nisu smatrali da manje netočnosti i proturječnosti ruše nepogrešivost Biblije, niti su inzistirali da sve biblijske priče i navode treba tumačiti doslovno.

Tako je, na primjer, izvještaj o stvaranju bio često alegoriziran, interpretiran s nakanom da naznači Krista, ili kroz prizmu trenutnih znanstvenih shvaćanja. Rani tumači se nisu sapletali niti u jalovom pokušaju da harmoniziraju sva biblijska (a posebno evanđeoska) izvješća, već su smatrali da pojedine neusklađenosti (odnosno izostanak pokušaja da se sve dotjera i uskladi) upravo pozitivno svjedoče o karakteru biblijskih pisaca, autentičnosti izvješća i istinitosti kršćanstva.

Stoga, kada rana Crkva, crkveni oci, ili većina Crkve tijekom povijesti (pa i reformatori) potvrđuju nepogrešivost Svetog pisma, ta ideja nosi znatno manje „prtljage“ nego doslovno fundamentalističko shvaćanje (u posljednjih stotinjak godina).

Iako nepogrešivost Svetog pisma nije, kako neki smatraju, ograničena samo na vjerske istine (ili one koje se odnose na spasenje), već se može odnositi i na druge tvrdnje koje nisu direktno povezane s vjerom, to ne znači da je Sveto pismo inspirirani udžbenik iz znanosti ili povijesti. Nepogrešivost Svetog pisma se proteže na ono što su nas biblijski pisci namjeravali poučiti, no ne nužno i na ono što su usput pretpostavljali, ili ono što nije sastavni dio onoga što su tvrdili, kao ni na njihove manjkavosti u znanju, stilu pisanja i slično.  Kako bi se razlikovali ove stvari, bibličari moraju ispitati kontekst biblijskog teksta, jezik, način pisanja i  književni žanr koji su pojedini biblijski pisci koristili.

.

Jasmin Koso, kolovoz 2016.

.

Bibliografija:

Karl Barth Uvod u Evangeličku teologiju (predgovor: dr. sc. Lidije Matošević) (TF Matija Vlačić Ilirik, Zagreb, 2007.)

Alister E. Mcgrath Uvod u kršćansku teologiju (TF Matija Vlačić Ilirik, Zagreb; Ex libris, Rijeka, 2006.)

https://www.biblicaltraining.org/library/liberalism-neo-orthodoxy-evangelicalism/systematic-theology-i/bruce-ware i drugdje

http://www.religioustolerance.org/inerran1.htm

http://www.catholic.com/quickquestions/is-the-bibles-inerrancy-limited-to-matters-pertaining-to-salvation

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s