Esej o Bibliji i Isusu Kristu izvan okvira dogme – 2. dio

 

Esej objavljen u tri dijela – 2. dio

 
 
Povijesni Isus i Isus Krist vjere
Tijekom povijesti, sve do prosvjetiteljstva, tekst Svetog pisma nije se znanstveno propitivao i analizirao. Stoga je logično da se nije postavljalo ni pitanje odnosa povijesnog Isusa i Isusa kakav je prikazan u Novom zavjetu, budući da se držalo da je povijesni Isus bio baš onakav kakav je opisan u Novom zavjetu.
Od prosvjetiteljstva nadalje, teolozi su počeli dovoditi u pitanje takve postavke. Tako je zaključeno da nitko od novozavjetnih pisaca nije bio neposredan očevidac događaja iz Isusova života. Najraniji tekstovi u Novom zavjetu su Pavlove poslanice. One su nastajale od oko 50. godine nadalje, a od evanđelja je najstarije Markovo nastalo oko 70. godine. Matej i Luka nastaju desetak godina kasnije, a Ivan na prijelazu stoljeća. Kasnije je otkriveno da su prije samih evanđelja nastali pojedini njihovi dijelovi, pa je tako izvještaj o muci koji je uključen u sva četiri evanđelja nastao vjerojatno nedugo nakon Isusove smrti. Tzv. zbirka izreka Q, koja sadrži Isusove izreke koje nemamo kod Marka, a imaju ih Matej i Luka, nastala je negdje između 40. i 80. godine. Otprilike u istom razdoblju nastala je i zbirka Isusovih čudesa koju koristi samo Ivan.
U dugom nizu onih koji su sudjelovali u potrazi za povijesnim Isusom, spomenimo spoznaje njemačkog evangeličkog teologa Rudolfa Bultmanna (1884.-1976.). On je učinio veliki korak naprijed u razumijevanju novozavjetnog načina prikazivanja Isusove osobe.
U proučavanju novozavjetnih tekstova Bultmann je osmislio metode pomoću kojih je postalo moguće razlikovati iz kojeg perioda potječu pojedini slojevi tradicije koja je zapisana u Novom zavjetu. Proučavajući tri sinoptička evanđelja (Matej, Marko i Luka) zapazio je da se u njima nalaze ugrađene manje literarne cjeline koje su bile na početku, a kasnije su u konačnom obliku evanđelja preoblikovane i proširene. Riječ je tzv. metodi povijesti oblika (Formge-schichtliche Methode) Također, budući da se zna da je Markovo evanđelje najstarije, Bultmann je, uspoređujući ga s dodatcima koje nalazimo kod Mateja i Luke, postavio temelje svakom daljnjem novozavjetnom kriticizmu i pokušaju da se dođe do povijesne Isusove osobe.
Bultmann tako uviđa postupak diviniziranja (pobožanstvenjenja) Isusove osobe. Napr. dok se u starijoj predaji Isusa oslovljava s “rabi” tj. učitelju (Mk 9,5; 10,51; 11,21; 14,45), taj naziv grčki evanđelisti na paralelnim mjestima skoro uvijek zamjenjuju naslovom “Gospodine”. Postoje i brojne druge prilike kada se vidi postepeno prilagođavanje Isusove poruke od strane osoba ponesenih tendencijama idealiziranja.
Slični redakcijski zahvati nalaze se na mnogim mjestima kod sinoptika. Tako napr. Matej ispušta sve izraze koji govore o Isusovim naglašenim ljudskim osjećajima kao što su sažaljenje ili srdžba. Dok Marko u retku 1,41 kaže: ”Isus se sažali, pruži ruku, dotače ga se i reče mu…”, Matej izostavlja spominjanje sažaljenja i u retku 8,3 kaže: ”Tada Isus pruži ruku i dotače ga se govoreći…”
Idealiziraju se i sami učenici u odnosu na ono kako su prikazani u Marka. Napr. Markova rečenica, koja je kao popratni komentar Isusova čuda kad je po vodi došao k učenicima: ”Oni se našli u čudu i prepasti… srce im je bilo zaslijepljeno” (Mk 6,52), kod Mateja je zamijenjena čak poklonstvom i priznanjem Isusa sinom Božjim: ”A oni što bijahu u lađici padoše preda nj ničice govoreći: Ti si uistinu Sin Božji!” (Mt 14,33).
U evanđeljima je zamjetna i tendencija da se Isusova čudesa uvećavaju i umnožavaju. Prema Mk 1,34 Isus je ozdravio mnoge bolesnike, a prema paralelnom mjestu u Mt 8,16 ozdravio je sve. Kod Marka Jairova kći je na umoru, a kod Mateja djevojčica je već mrtva. Ozdravljenje jednog slijepog i jednog opsjednutog postaje ozdravljenje dva slijepa i dva opsjednuta. Od 4000 nahranjenih postaje 5000, 7 preostalih košara raste na 12, od jednog satnika koji priznaje Isusa Bogom krug se širi i na njegove kolege.
Slično kao kod Mateja, i Luka je u Markovom tekstu promijenio sve što je moglo biti sablažnjivo za čitatelje s obzirom na Isusovu osobu. Ni kod njega nema pokazivanja Isusovih osjećaja (usp. Lk 6,10; 18,22/Mk 3,5; 10,21); izostavio je mišljenje njegove rodbine da je ”izvan sebe” (Mk 3,20), te liječenje dodirom (Lk 4,39; 9,42/Mk 1,31; 9,27). Isusov krik s križa: ”Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?” (Mk 15,34) zamijenile su riječi Isusova smirenog predanja Ocu: ”Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj” (Lk 23,46). Isus se kod Luke od samog početka priznaje Mesijom (4,41) i zato se Petar Isusu obraća s ”Gospodine”, a tako ga i evanđelist u svom pripovijedanju više puta oslovljava (7,13; 10,1.41; 12,61).
S obzirom je taj postupak idealizacije toliko očito prisutan u evanđeljima, za vjerovati je da je on bio na djelu i prije nego što su ona nastala. Zato Bultmann zaključuje da bi sve što sa sigurnošću možemo znati o povijesnom Isusu stalo na jednu razglednicu.
Bultmann smatra da su tek helenistički kršćani u Isusu vidjeli utemeljitelja otajstvene Večere Gospodnje te je pod utjecajem toga kasnijeg nazora u evanđeljima preinačeno i izvješće o Isusovoj Posljednjoj večeri s učenicima (Mk 14,22-25 i dr.). Tu se radi o promjeni izvorne predaje pod utjecajem nazora helenističkog kršćanstva o otajstvu. Naime, kod Isusa izostaju same pretpostavke te misli. On ne poznaje odnos prema Bogu koji bi bio posredovan bogoštovljem i otajstvom.
Bultmann je ukazivao i na problematičnost teze o spasiteljskoj ulozi Isusove smrti i uskrsnuća. Naime, tvrdi da Isus nije govorio o svojoj smrti i uskrsnuću, niti o njihovu značenju za spasenje. U evanđeljima su takve izreke njemu stavljene u usta, no one zapravo potječu tek iz helenističkog kršćanstva.
Zahvaljujući Bultmannovu radu, kao i radu drugih teologa, postalo je moguće s velikom razinom sigurnosti zaključivati o pojedinim izvještajima iz evanđelja kao izvjesno povijesnim, djelomično izmijenjenim, ili pak kao plodom teoloških refleksija koje su se razvile u zajednicama kojima su pripadali pisci evanđelja.
 
 
Autor: J. K. (doktor primijenjenog bogoslovlja)

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s